Centralna banka Bosne i Hercegovine smanjila je projekciju rasta realne ekonomske aktivnosti za tekuću godinu na 2,4 posto, što je za 0,2 procentna poena niže od aprilske procjene. Inflacija je također revidirana na 1,8 posto, što predstavlja pad od 0,8 procentnih poena u odnosu na prethodne projekcije.
Razlozi za korekciju
Korekcije su rezultat očekivanog usporavanja ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu, uzrokovanog efektima poplava, te službeno objavljenih podataka o inflaciji do septembra. Prema Centralnoj banci, stagnacija cijena u sektoru režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te pad cijena u sektoru prevoza, značajno su uticali na smanjenje inflacije.
“Očekujemo da će posljedice poplava biti izražene na potencijalni bruto domaći proizvod (BDP), s dugoročnim posljedicama koje premašuju trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima,” navode iz Banke.
Prognoze za naredne godine
Za 2024. godinu predviđen je rast realnog BDP-a od 2,6 posto, dok se za 2026. očekuje povećanje na 2,8 posto. Iako lična potrošnja ostaje glavni pokretač ekonomskog rasta, njeno usporavanje zbog demografskih promjena i smanjenja raspoloživog dohotka značajno utiče na dugoročne prognoze.
Rast cijena i inflacija
Iz Centralne banke ističu da će administrativni troškovi, poput cijena električne energije i prevoza, imati najveći uticaj na inflaciju u narednim godinama. Dalja poskupljenja u ovim sektorima mogla bi izazvati lančana poskupljenja roba i usluga, što bi zahtijevalo dodatne revizije projekcija.
“Buduće projekcije će se prilagođavati na osnovu zvaničnih statističkih podataka koji se očekuju od decembra,” zaključuju iz Centralne banke BiH.