Početak pravnog isključivanja BiH sa EU tržišta?
U Hrvatskoj je prošle sedmice stupio na snagu Pravilnik koji omogućava isključenje bosanskohercegovačkih kompanija iz postupaka javnih nabavki, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u poslovnim krugovima. Prema dostupnim informacijama, slični procesi isključivanja bh. firmi započeti su i u drugim zemljama Evropske unije, što najavljuje veliki problem za budućnost bh. privrede.
Ključni problem: BiH nije potpisnica GPA sporazuma
Razlog za ovakve poteze leži u činjenici da Bosna i Hercegovina nije potpisnica Sporazuma o javnim nabavkama (GPA) Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Ovaj sporazum omogućava državama potpisnicama da njihovi privredni subjekti imaju ravnopravan pristup postupcima javnih nabavki u drugim članicama.
S obzirom na to da BiH nije dio tog sporazuma, zemlje EU imaju pravnu osnovu da ograniče ili u potpunosti isključe firme iz BiH iz svojih procedura javne nabavke.
Posljedice za strateške industrije
Ukoliko se ovaj trend nastavi, posljedice za namjensku industriju, energetiku, cestogradnju, IT i druge sektore mogle bi biti katastrofalne. Brojne bh. kompanije već godinama učestvuju u milionskim projektima u EU, a zabrana pristupa tim tržištima značila bi gubitak značajnih prihoda, smanjenje proizvodnje i otpuštanja radnika.
Posebno zabrinjava činjenica da bi kompanije koje su trenutno globalno konkurentne, mogle biti prisiljene da izmjeste sjedišta izvan BiH kako bi zadržale poslovnu održivost i pristup tržištu EU.
Apel institucijama BiH
Ovo pitanje zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija u BiH. Potrebno je pokrenuti proces pristupanja GPA sporazumu, kao i diplomatske i ekonomske pregovore s partnerima u EU kako bi se spriječile dugoročne štete za privredu.
U vremenu kada bh. privreda ionako trpi posljedice inflacije, smanjene potrošnje i globalnih poremećaja, dodatna izolacija na međunarodnom planu mogla bi biti udarac od kojeg se mnogi sektori neće moći brzo oporaviti.