Plaća više nije osnovni faktor za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih djelatnika, a tvrtke diljem Europe sve češće kao jednu od pogodnosti biraju četverodnevni radni tjedan. Bolje raspoloženje zaposlenika, jednake plaće, dan više za odmor i rast produktivnosti među zaposlenicima…
Zvuči utopijski, a kako takav model radnog tjedna zaista funkcionira i kakve rezultate ima otkriva izvješće o 45 tvrtki u Njemačkoj iz nekoliko industrija, koje su proteklih nekoliko mjeseci testirale četverodnevni radni tjedan.
Raznolike industrije u eksperimentu
Tvrtka za čišćenje tepiha, građevinska tvrtka i marketinška agencija samo su neke od tvrtki koje sudjeluju u dosad najvećoj nacionalnoj studiji o četverodnevnom radnom tjednu. Kako i u kojem obliku skraćuju svoje radno vrijeme, tvrtke su od početka same odlučivale, piše Tagesschau.
Neki koriste klasični model: petak slobodan za sve. Druge tvrtke dopuštaju zaposlenicima da rade pet dana, ali svaki peti tjedan imaju slobodan, ili pak skraćuju dnevno radno vrijeme. Kako je to funkcioniralo u proteklih nekoliko mjeseci?
Iskustva firmi
U Kootstra Schiffsreisen u Münsteru zaposlenici su od veljače podijeljeni u dvije skupine: jedna polovica ima slobodan ponedjeljak, a druga polovica slobodan petak. Ured je od tada znatno prazniji. Također su morali skratiti svoje telefonsko radno vrijeme kako bi mogli produktivnije raditi.
“Svatko je imao svoje uspone i padove,” kaže izvršni direktor Julius Gräler u petom mjesecu projekta. Od samog početka bio je odlučan da želi skratiti tjedno radno vrijeme u svojoj tvrtki.
Turoperator organizira izlete brodom i biciklom, najviše u Nizozemskoj. Sada, pred sam ljetni odmor, u zahuktaloj su fazi. Poplava zbog rasta vodostaja Dunava također je utjecala na mnoga njihova putovanja, pa iskustva nisu bila pozitivna. “Zaposlenici su u tom razdoblju bili pod stresom jer je puno posla ostalo iza njih tijekom slobodnog dana,” kaže Gräler.
Na pitanje je li se na kraju ipak isplatilo, direktor je bio jasan: “Vidi se da su ljudi malo odmorniji, da subjektivno nemaju problema sa skraćenim radnim vremenom i s poslom koji moraju obaviti.” Zaposlenici više nemaju prekovremene sate, produktivnost je ostala ista, a povratne informacije gostiju su također pozitivne.
Čak 80 posto zaposlenika također je projekt ocijenilo uspješnim, kaže Gräler. Iako to za njega kao šefa u organizaciji znači dodatni posao, četverodnevni radni tjedan želi nastaviti i nakon završetka projekta.
Perspektiva zaposlenika
Julia Backmann sa Sveučilišta u Münsteru procjenjuje podatke studije te analizira rezultate u tvrtkama. Kaže da volonteri nose satove za fitness koji im mjere puls i kvalitetu sna, te da stvari ne idu svugdje glatko.
“Posebno nas zanima perspektiva zaposlenika,” kaže Backmann. “Mnogi od njih vide četverodnevni radni tjedan kao pozitivan, ali drugi ostaju skeptični. Ako, na primjer, rade sat vremena duže svaki dan za slobodan dan, neki, ovisno o industriji, smatraju to vrlo stresnim.” Njezin zaključak: Mnogi zaposlenici žele fleksibilnije radno vrijeme, ali ne nužno raspoređeno na četiri dana.
Poslodavci i kvalificirani radnici
A na korporativnoj strani? Backmann kaže da se dogovorenog skraćenog radnog vremena ne mogu uvijek svi pridržavati i da je nekim tvrtkama promjena bila vrlo teška. Ovisno o industriji, veličini ili kulturi tvrtke. No, tu ipak postoji velika prednost: “Kad su se tvrtke oglasile s ovim u sklopu oglasa za posao, broj prijava se značajno povećao. I to uz istu kvalitetu prijava.”
No Backmann je oprezna u optimizmu. Četverodnevni radni tjedan nije prikladan za svaku tvrtku, ali bi mnogima mogao donijeti prednosti. Rezultati studije bit će konačno evaluirani najesen.