Bosna i Hercegovina bilježi pozitivan trend u mljekarskoj industriji – izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u prvih devet mjeseci ove godine porastao je za 1,2 miliona maraka, dok je uvoz smanjen za gotovo pet miliona KM.
Ovi podaci pokazuju da domaća proizvodnja jača, a potrošači sve češće biraju lokalne brendove i domaće proizvode.
Rast izvoza i pad uvoza
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), od januara do kraja septembra 2025. godine, BiH je izvezla oko 54,5 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u vrijednosti od 109,3 miliona KM.
U istom periodu prošle godine, izvezeno je 57,3 miliona kilograma, vrijednih 108,1 milion KM, što znači da su količine bile nešto manje, ali je vrijednost izvoza viša — znak da je cijena i kvalitet domaćih proizvoda porasla.
Najveći dio izvoza čine mlijeko i pavlaka u vrijednosti od 58,7 miliona KM, a zatim slijede fermentisani proizvodi poput jogurta, kefira i mlaćenice, čiji izvoz iznosi 31 milion KM.
Najviše mliječnih proizvoda izvezeno je u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
S druge strane, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda značajno je smanjen – u BiH je ove godine uvezeno 37,3 miliona kilograma, dok je prošle godine ta količina iznosila 51,5 miliona kilograma.
“Građani sve više vjeruju domaćem mlijeku”
Kako ističu stručnjaci, rast izvoza i pad uvoza rezultat su jačanja domaće proizvodnje i promjene potrošačkih navika.
Miljan Erbez, stručni saradnik za projekte u Udruženju mljekara Republike Srpske, naglašava da domaći proizvođači bilježe konstantan rast proizvodnje, uprkos izazovima koje donosi tržište.
“Prošle godine proizvodnja mlijeka u BiH porasla je za oko 5–6%, što je izuzetan rezultat u vrijeme kada u većini evropskih zemalja proizvodnja opada.
Kvalitet domaćeg mlijeka je sada na svjetskom nivou – više od 90% proizvodnje spada u ekstra klasu po higijenskim i laboratorijskim standardima”, rekao je Erbez.
Dodaje da građani sve više biraju domaće mlijeko, sir i kajmak, jer su prepoznali njihovu svježinu i kvalitet.
“Pojedini potrošači su shvatili da uvozni proizvodi, ma kako bili upakovani, nisu ni upola dobri kao naši domaći.”
Male sirane i restorani kao pokretači promjene
U BiH raste i broj manjih sirana, dok sve više restorana i hotela u ponudu uvodi domaće proizvode.
Time se jača lokalna ekonomija i otvaraju nova radna mjesta, posebno u ruralnim sredinama.
“Na Romaniji se mlijeko proizvodi u teškim uslovima, na krševitim i planinskim terenima, ali je kvalitet izvanredan.
Otkupna cijena kreće se između 0,83 i 0,95 KM po litru, a kod nekih otkupljivača i do 1 KM”, rekao je Saša Kapović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka “Blago Romanije”.
Kapović naglašava da podsticaji i premije koje redovno isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske igraju ključnu ulogu u održanju proizvodnje.
Podrška proizvođačima kroz podsticaje
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je nedavno isplatilo više od 3,19 miliona KM premija za mlijeko za mjesec avgust, za 2.679 korisnika podsticaja.
Ovi programi podstiču proizvođače da unaprijede kvalitet i povećaju proizvodnju, čime BiH postaje konkurentnija na regionalnom tržištu.
Zaključak: Domaće mlijeko kao simbol povjerenja
Bosanskohercegovačko mljekarstvo pokazuje da se ulaganje u lokalnu proizvodnju isplati.
Manji uvoz, veći izvoz i rast povjerenja građana u domaće brendove potvrđuju da mlijeko proizvedeno u BiH postaje regionalni kvalitetni standard.
Kako kažu proizvođači – “Naše mlijeko ima okus domaćeg, jer i jeste domaće.” 🥛