Južna plinska interkonekcija, američke investicije i plinske elektrane u FBiH ulaze u novu fazu. Kako saznaje Raport, američka kompanija AAFS uputila je Vladi Federacije BiH pismo namjere koje značajno proširuje ranije poznate planove – osim gasovoda, predviđena je i izgradnja velikih plinskih elektrana, ali i interes za aerodrome u Sarajevu i Mostaru.
Riječ je o projektu čija bi ukupna vrijednost mogla doseći oko 1,4 milijarde dolara, čime bi se energetska mapa Federacije BiH dugoročno promijenila.
Plinske elektrane prvi put zvanično na stolu
Iako se o Južnoj plinskoj interkonekciji govori godinama, plinske elektrane se prvi put zvanično spominju u informaciji Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je nedavno razmatrana na sjednici Vlade.
Prema dostupnim informacijama, američka strana je tokom razgovora jasno ukazala na ključni problem: LNG plin koji bi stizao Južnom interkonekcijom bio bi preskup za domaće tržište zbog malog broja potrošača i ograničene potrošnje.
Zašto su plinske elektrane ključ projekta
Da bi se cijena plina smanjila i projekat učinio ekonomski održivim, predložen je model značajnog povećanja potrošnje plina. Upravo tu nastupaju plinske elektrane.
Plan, prema informacijama Raporta, podrazumijeva:
-
izgradnju tri plinske elektrane
-
pojedinačnog kapaciteta oko 400 MW
-
ukupnog instaliranog kapaciteta od oko 1.200 MW
-
izgradnju i dogradnju pratećih gasovoda, uključujući Kladanj–Tuzla
Zamjena uglja plinom: kraj jedne ere
Strateški cilj je jasan – postepeno napuštanje uglja. Termoelektrane u Kakanj i Tuzla, koje se danas oslanjaju na ugalj, trebale bi se preorijentirati na plin.
Razlozi su višestruki:
-
domaćih zaliha uglja je sve manje
-
regulative EU čine proizvodnju struje iz uglja sve skupljom
-
emisije CO₂ postaju finansijski i politički neodržive
Plin bi omogućio stabilniju i ekološki prihvatljiviju proizvodnju električne energije, uz znatno manji regulatorni pritisak iz Evropske unije.
Kako bi FBiH profitirala
Ako se projekat realizira, Federacija BiH bi dobila:
Nižu cijenu LNG plina
Velika potrošnja kroz elektrane smanjila bi cijenu plina po jedinici.
Struju koja ne zavisi od uglja
Energetski sistem bi se diversificirao i postao otporniji.
Dugoročnu energetsku sigurnost
Plin i struja iz domaće proizvodnje smanjili bi zavisnost od uvoza.
Investicija teška 1,4 milijarde dolara
Prema navodima iz pisma namjere, ukupna vrijednost projekta – gasovod plus plinske elektrane – iznosi oko 1,4 milijarde dolara. Riječ je o jednoj od najvećih potencijalnih energetskih investicija u BiH u posljednjih nekoliko decenija.
Iako je riječ tek o pismu namjere, jasno je da projekat daleko nadilazi klasičnu priču o gasovodu i otvara pitanje dugoročne transformacije energetskog sektora u Federaciji BiH.
Šta slijedi
Sljedeći koraci uključuju političke odluke, koncesione modele, usklađivanje s evropskim regulativama i procjenu javnog interesa. Jedno je sigurno: plinske elektrane uz Južnu interkonekciju mogle bi biti prekretnica za energetsku budućnost FBiH – ako se planovi pretoče u konkretne ugovore.
