Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je smanjila procjenu inflacije za treći kvartal 2026. godine. To, međutim, ne znači da će cijene u prodavnicama krenuti naniže. Naprotiv – većina proizvoda i usluga i dalje poskupljuje, samo sporije nego što se ranije očekivalo.
Ako ste posljednjih dana pročitali da bi inflacija u Bosni i Hercegovini mogla iznositi 3,7 posto, lako je zaključiti da konačno stiže olakšanje za kućne budžete.
Ali između pada inflacije i pada cijena postoji velika razlika.
Centralna banka BiH procjenjuje da bi prosječna ukupna inflacija u trećem kvartalu 2026. mogla iznositi 3,7 posto, dok bi temeljna inflacija mogla biti oko 4,2 posto. Procjena je znatno niža nego u prethodnom krugu prognoza.
Za građane je, međutim, važnije drugo pitanje:
Ako inflacija pada, zašto to ne osjećamo kada odemo u kupovinu?
Inflacija od 3,7 posto ne znači da cijene padaju
Najjednostavnije objašnjenje izgleda ovako.
Zamislimo da je određena potrošačka korpa prije godinu koštala 100 KM.
Ako cijene porastu za 6 posto, ona košta 106 KM.
Ako sljedeće godine inflacija uspori na 3,7 posto, cijena se ne vraća na 100 KM.
Naprotiv, ako bismo pojednostavljeno primijenili stopu od 3,7 posto na tih 106 KM, ista korpa bi koštala oko 109,92 KM.
Dakle, inflacija je manja, ali cijena je još viša.
Da bi proizvodi stvarno postajali jeftiniji na širokom nivou, trebalo bi doći do pada općeg nivoa cijena, odnosno deflacije.
To trenutno nije ono što Centralna banka prognozira.
Zašto je onda 3,7 posto dobra vijest?
Zato što pokazuje da je tempo rasta cijena znatno sporiji nego što se ranije očekivalo.
Centralna banka navodi da je procjenu inflacije značajno korigovala naniže prvenstveno zbog neočekivano snažnog usporavanja službene inflacije tokom juna i jula, kao i slabijeg prelijevanja rasta troškova prevoza i režija na ostale cijene.
Drugim riječima, scenario u kojem bi cijene rasle još brže za sada se nije ostvario.
Ali to nije isto što i povratak cijena na nivoe koje pamtimo od prije nekoliko godina.
Zašto je važnih i onih 4,2 posto?
U istoj procjeni postoji podatak koji je možda zanimljiviji od naslovnih 3,7 posto.
Centralna banka očekuje temeljnu inflaciju od oko 4,2 posto.
Temeljna inflacija pokušava pokazati koliko su cjenovni pritisci prisutni i kada se uklone neke kategorije čije cijene mogu snažno oscilirati.
Kada je ona uporna, to može značiti da rast cijena više nije ograničen samo na nekoliko proizvoda ili neki privremeni vanjski šok.
Za potrošača je poruka jednostavna: činjenica da se ukupna inflacija smiruje ne znači da je problem visokih cijena nestao.
Zašto građani inflaciju osjećaju drugačije od statistike?
Postoji još jedan razlog zbog kojeg službena stopa inflacije često ne odgovara osjećaju koji imamo nakon odlaska u prodavnicu.
Statistička inflacija predstavlja prosjek velikog broja proizvoda i usluga.
Ali nemaju sva domaćinstva istu potrošnju.
Porodica koja veliki dio primanja troši na hranu, režije, gorivo i stanovanje može rast cijena osjećati mnogo snažnije od domaćinstva kojem osnovni životni troškovi predstavljaju manji dio prihoda.
Zato podatak da se inflacija usporava ne mora automatski značiti i da se životni standard jednako brzo popravlja.
Posebno za građane sa nižim primanjima.
Cijene se „penju stepenicama“
Inflaciju je možda najlakše zamisliti kao penjanje stepenicama.
Ako smo se prethodnih godina popeli nekoliko stepenica veoma brzo, usporavanje inflacije znači da sada nastavljamo prema gore sporije.
Ali se nismo vratili na donju stepenicu.
Upravo zato građani mogu istovremeno čuti da „inflacija pada“ i imati potpuno opravdan osjećaj da je život i dalje skup.
Obje stvari mogu biti tačne.
Šta sada treba pratiti?
Jedan mjesec ili jedan kvartal još ne znače da je problem inflacije trajno riješen.
Najvažnije će biti pratiti kretanje cijena hrane, stanovanja, energenata i drugih proizvoda koje domaćinstva redovno plaćaju.
Agencija za statistiku BiH je 25. septembra objavila i najnovije podatke o indeksu potrošačkih cijena za august, što omogućava da se narednih mjeseci vidi da li se trend usporavanja zaista nastavlja.
Centralna banka istovremeno procjenjuje relativno skroman privredni rast: oko 2,2 posto u drugom i 2,3 posto u trećem kvartalu 2026. godine.
To je važno jer građanima nije presudno samo koliko rastu cijene.
Važno je i koliko rastu njihove plate, penzije i druga primanja.
Ako cijene rastu 3,7 posto, a nečija primanja ostanu ista, njegova kupovna moć i dalje pada.
Ako primanja rastu brže od cijena, situacija se popravlja.
Šta 3,7 posto na kraju znači za vaš novčanik?
Najkraće:
Ne znači da cijene padaju.
Znači da bi, prema trenutnoj procjeni Centralne banke BiH, njihov prosječni rast mogao biti sporiji nego što se ranije strahovalo.
To jeste pozitivna promjena.
Ali za građane će prava promjena nastupiti tek kada rast prihoda počne duže vrijeme nadmašivati rast troškova života.
Do tada će statistika govoriti da inflacija usporava, dok će mnogi građani na kasi i dalje imati osjećaj da njihov novac vrijedi manje.