Bosna i Hercegovina zvanično je podnijela zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima. Ulazak u SEPA-u mogao bi građanima i privredi donijeti brže transakcije i višemilionske uštede, ali niže provizije neće početi važiti odmah.
Bosna i Hercegovina je 6. augusta zvanično podnijela zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA-i, čime je napravljen jedan od najvažnijih koraka prema uključivanju u evropski platni sistem.
Iako ova vijest na prvi pogled djeluje kao još jedna administrativna odluka, njene posljedice mogli bi direktno osjetiti građani koji primaju novac iz inostranstva, porodice čiji članovi žive u dijaspori te bh. kompanije koje posluju s evropskim partnerima.
Najjednostavnije rečeno, ulaskom u SEPA-u slanje eura između Bosne i Hercegovine i evropskih država trebalo bi postati znatno brže, jednostavnije i jeftinije nego danas.
Međutim, predaja zahtjeva ne znači da su bankarske naknade već smanjene. BiH tek ulazi u proces evropske provjere, nakon čega slijede tehničke pripreme banaka.
Šta je zapravo SEPA?
SEPA je jedinstveno područje plaćanja u eurima unutar kojeg se prekogranične transakcije obavljaju prema usklađenim pravilima i standardima.
Sistem trenutno obuhvata svih 27 članica Evropske unije i još 14 evropskih država, među kojima su Velika Britanija, Švicarska, Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Za građane to znači da slanje eura iz, primjerice, Njemačke, Austrije ili Slovenije prema računu u BiH više ne bi trebalo biti tretirano kao skupa i komplikovana međunarodna transakcija kakvu poznajemo danas.
Važno je naglasiti da ulazak u SEPA-u ne znači uvođenje eura u Bosni i Hercegovini. Konvertibilna marka ostaje domaća valuta, dok se promjena odnosi na prekogranična plaćanja u eurima.
Koliko sada gubimo na provizijama?
Veliki broj građana BiH dobro poznaje troškove slanja novca iz inostranstva. Uz naknadu banke pošiljaoca, ponekad se naplaćuju i troškovi posredničkih banaka te konverzije valuta. Zbog toga na račun primaoca može stići osjetno manji iznos od onog koji je poslan.
Najveći dio bh. dijaspore živi upravo u zemljama obuhvaćenim SEPA sistemom. Prema podacima Centralne banke BiH, dijaspora godišnje putem novčanih doznaka u zemlju pošalje gotovo tri milijarde KM.
Osim građana, visoke troškove međunarodnih transfera plaćaju izvoznici, uvoznici, mala preduzeća i osobe koje rade za strane kompanije. Više od 80 posto vanjske trgovine BiH odvija se sa zemljama koje pripadaju SEPA području.
Procjene koje prenosi Centralna banka pokazuju da su u državama Zapadnog Balkana koje su već ušle u sistem naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene između 50 i 94 posto. Prema procjenama Svjetske banke, građani i privreda BiH mogli bi na bankarskim naknadama godišnje uštedjeti približno 100 miliona eura.
Ipak, taj iznos treba posmatrati kao procjenu ukupnog ekonomskog učinka, a ne kao obećanu ili zagarantovanu uštedu.
Hoće li transferi biti besplatni?
Ne nužno.
SEPA ne znači automatsko ukidanje svih bankarskih naknada. Komercijalne banke i dalje će određivati cijene svojih usluga u skladu s propisima i tržišnim uslovima. Međutim, zbog standardizovanog sistema, manjeg broja posrednika i veće konkurencije očekuje se značajno smanjenje troškova.
Zato će konačna korist za građane zavisiti i od cjenovnika koje će domaće banke primjenjivati nakon priključenja. Regulatori će morati pratiti da li se niži sistemski troškovi zaista prenose na korisnike ili ih banke zadržavaju kroz druge naknade.
Članstvo će imati pravi smisao samo ako građanin koji prima nekoliko stotina eura iz dijaspore zaista dobije veći dio poslanog novca, a ne samo novu oznaku na bankarskom nalogu.
Šta slijedi nakon aplikacije?
Zahtjev Bosne i Hercegovine dostavljen je Evropskom platnom vijeću, koje će zajedno s drugim evropskim tijelima pregledati dokumentaciju i provjeriti ispunjava li BiH regulatorne i institucionalne kriterije.
Evropske institucije mogu zatražiti dodatna pojašnjenja ili dopune prije donošenja konačne odluke.
Čak i ako zahtjev bude odobren, SEPA transakcije neće početi istog dana. Domaće banke morat će prilagoditi informatičke i poslovne sisteme, provesti testiranja te pristupiti odgovarajućim evropskim platnim shemama.
Prema trenutno dostupnim informacijama, prve SEPA transakcije mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema Bosne i Hercegovine. To znači da građani ne trebaju očekivati jeftinije transfere već naredne sedmice ili narednog mjeseca.
Posebna korist za privredu
Za bh. kompanije SEPA bi mogla imati još veći značaj nego za pojedinačne građane.
Brža plaćanja znače kraće čekanje na naplatu robe i usluga, lakše planiranje novčanih tokova i manje troškove poslovanja s kupcima i dobavljačima iz Evrope. Posebnu korist mogla bi imati mala i srednja preduzeća, kod kojih bankarska naknada zauzima veći dio pojedinačne transakcije.
Jednostavniji promet u eurima mogao bi pomoći i domaćim kompanijama koje prodaju putem interneta, freelancerima, izvoznicima usluga te građanima koji primaju honorare i plate od evropskih poslodavaca.
SEPA, ipak, neće riješiti sve probleme bh. ekonomije. Neće sama povećati proizvodnju, izvoz niti životni standard. Može ukloniti jednu nepotrebnu i skupu prepreku koja građane i kompanije godinama stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostatak regije.
Dobar korak, ali rezultat tek treba vidjeti
Predaja zahtjeva jeste važan uspjeh jer je uslijedila nakon usvajanja potrebnih finansijskih zakona u oba entiteta i višegodišnjeg usklađivanja propisa.
Sada će se uspjeh mjeriti brzinom evropske provjere, spremnošću domaćih banaka i konačnim smanjenjem provizija za korisnike.
Građanima nije dovoljno da BiH formalno postane dio još jednog evropskog sistema. Potrebno je da se promjena vidi na njihovim računima – kroz manje naknade, kraće čekanje i više novca koji će ostati porodicama i domaćim kompanijama.
Ako se najavljene uštede zaista ostvare, ulazak u SEPA-u mogao bi biti jedna od rijetkih evropskih reformi čiju će korist građani BiH osjetiti neposredno i vrlo konkretno.