Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla postati dio SEPA sistema, jedinstvenog evropskog područja plaćanja u eurima, čime bi se konačno okončale visoke naknade i spore prekogranične transakcije. Ulazak u SEPA, uz paralelno uvođenje instant plaćanja, donosi jednu od najvećih finansijskih reformi za građane i privredu u posljednjih nekoliko decenija.
Šta je SEPA i zašto je BiH izvan sistema?
SEPA (Single Euro Payments Area) omogućava da se bezgotovinska plaćanja u eurima obavljaju brzo, sigurno i po znatno nižim troškovima između zemalja članica.
Bosna i Hercegovina je trenutno jedna od rijetkih evropskih zemalja izvan SEPA područja, zbog čega se, prema procjenama, godišnje izgubi oko 100 miliona eura samo na bankarskim naknadama u transakcijama sa inostranstvom.
Prema podacima BHRT, čak 80 posto uvozno-izvoznih transakcija BiH vezano je za zemlje SEPA područja, što dodatno pokazuje koliki je finansijski teret sadašnji sistem.
Manje naknade, brži novac iz dijaspore
Jedna od najvećih koristi ulaska u SEPA sistem odnosi se na doznake iz dijaspore. Građani BiH koji žive i rade u Evropi godišnje pošalju najmanje šest milijardi KM, što čini oko 10 posto BDP-a zemlje.
Ulaskom u SEPA:
-
slanje novca u BiH postaje znatno jeftinije,
-
transakcije će se realizovati brže,
-
smanjuju se bankarske provizije koje su danas i do šest puta veće nego u SEPA zemljama.
Centralna banka BiH: matematika je jasna
Guvernerka Centralna banka Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović ističe da su razlike u troškovima ogromne:
“Zemlje koje su van SEPA područja plaćaju i do šest puta veće naknade na prekogranične transakcije. Kada znamo da je većina naše trgovine vezana za SEPA zemlje, računica je vrlo jednostavna.”
Privreda čeka SEPA kao spas
Privrednici, naročito izvozno orijentisane firme, godinama upozoravaju na skup i neefikasan platni promet prema inostranstvu.
Predsjednik Privredna komora Republike Srpske Goran Račić naglašava da bi niže cijene platnih usluga bile snažan podsticaj ekonomiji:
“Ako bi plaćanja prema inostranim partnerima bila jeftinija i brža, to bi privreda snažno podržala i prihvatila.”
Instant plaćanja: novac stiže za nekoliko sekundi
Paralelno s pristupanjem SEPA-i, Centralna banka BiH radi na uvođenju instant plaćanja, koja bi trebala zaživjeti u drugoj polovini godine.
Instant plaćanja omogućit će:
-
transfere novca 24 sata dnevno,
-
plaćanja svih 365 dana u godini,
-
realizaciju transakcija u roku od nekoliko sekundi,
-
isplate plata i penzija bez čekanja na radne dane.
Fintech kompanije ulaze u igru
Velika novina je da platne usluge više neće obavljati isključivo banke. Na tržište ulaze i fintech kompanije, što donosi veću konkurenciju.
Direktor institucije za elektronski novac Lova Boris Majstorović ističe:
-
-
“Građani će imati jeftinije, modernije i kvalitetnije platne usluge, bez potpune zavisnosti od banaka.”
Banke: konkurencija kao šansa za inovacije
Iako dobijaju konkurente, banke ne vide ovu promjenu kao prijetnju. Naprotiv, ističu da otvara prostor za razvoj novih proizvoda.
Direktor Udruženje banaka BiH Edis Ražanica navodi da će saradnja banaka i fintech kompanija dodatno modernizovati tržište.
Poseban benefit za manje sredine
Instant plaćanja mogla bi donijeti veliku promjenu građanima u ruralnim područjima i manjim gradovima, gdje se banke povlače zbog visokih troškova poslovanja.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović objašnjava da će građani moći obavljati platne transakcije bez odlaska u veće gradove.
Šta još koči ulazak u SEPA?
Preostala prepreka nisu tehničke, već političke. Potrebno je da entitetski i državni parlamenti usvoje zakone koji su:
-
obaveza na evropskom putu BiH,
-
ključni za ulazak u SEPA,
-
temelj za modernizaciju finansijskog sistema.
Zaključak
Ulazak Bosne i Hercegovine u SEPA sistem i uvođenje instant plaćanja donosi konkretne koristi:
-
niže troškove za građane i dijasporu,
-
konkurentniju privredu,
-
moderniji finansijski sistem.
Sve je spremno – ostaje još samo politička odluka. Ovo je prilika da se pokaže da su interes građana, privrede i evropska budućnost BiH zaista prioritet.
-