Potrošili milione, ali ne na investicijsko zlato
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, građani su u prvih sedam mjeseci ove godine za kupovinu plemenitih metala i nakita iz uvoza potrošili više od 35 miliona KM.
Najviše je izdvojeno za draguljarske predmete (19,41 milion KM), otpatke i lomljavinu plemenitih metala (13,47 miliona KM), dok je za zlato izdvojeno tek 1,46 miliona KM.
Ovi podaci pokazuju da građani kupuju nakit i dragulje, ali nemaju mogućnost ulaganja u investicijsko zlato – standardni oblik štednje u svijetu.
Nakit nije investicija
Ekonomisti upozoravaju da nakit nije dobar instrument štednje.
👉 U cijenu nakita ulaze PDV od 17%, izrada i maloprodajna marža. Kod preprodaje se uglavnom dobija samo otkupna cijena metala po težini, znatno niža od kupovne.
Profesor Ljiljan Veselinović s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ističe da nakit ima estetsku i emotivnu vrijednost, dok je investicijsko zlato – poluge i kovani novac visoke čistoće – globalni standard očuvanja kapitala.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran dodaje da su cijene nakita nepouzdane jer zavise od obrade i dizajna, dok su cijene zlata precizno određene na svjetskom tržištu.
Zašto zlato nije dostupno građanima BiH?
U zemljama EU kupovina investicijskog zlata oslobođena je poreza, dok u BiH postoje visoki porezi i carine.
Hrvatske kompanije zlato isporučuju kupcima u Zagrebu, Splitu ili Osijeku, ali ga ne mogu dostaviti u BiH upravo zbog nesređenog tržišta i fiskalnih nameta.
– Ključni razlog zašto se ulaganje u plemenite metale ne potiče u BiH jesu interesi banaka. Kada bi građani mogli ulagati u zlato, banke bi morale nuditi veće kamate na štednju kao alternativu – kaže Gavran.
Banke diktiraju pravila
Trenutno, kamatne stope na štednju u BiH su niske, a inflacija dodatno nagriza vrijednost novca.
– Banke ostvaruju ekstra profit zahvaljujući lihvarskim naknadama i kreditnim kamatama, dok štediše dobijaju gotovo nikakvu zaradu. Zato se ne uvodi investicijsko zlato – naglašava Gavran.
Zaključak
Građani BiH su jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato. Umjesto sigurnog ulaganja u zlatne poluge i zlatnike, prisiljeni su kupovati nakit, čija vrijednost ne predstavlja pravu investiciju.
Bez reforme poreskog sistema i smanjenja uticaja banaka, građani će ostati uskraćeni za jedan od najsigurnijih instrumenata štednje u svijetu.