Bosna i Hercegovina dobila je jednu od tehnički najzahtjevnijih dionica Koridora Vc, čija je vrijednost oko 693 miliona eura. Nova autocesta trebala bi omogućiti brže povezivanje privrednih centara, efikasniji transport robe i bolje uslove za domaće izvoznike. Međutim, svečano obilježavanje završetka radova otvorilo je i neugodno pitanje: kako je moguće da se nakon višegodišnje izgradnje i ulaganja tolikog novca dionica još ne može koristiti?
U srijedu, 28. oktobra, svečanom ceremonijom obilježen je završetak radova na dionici autoceste Zenica sjever – Golubinja, dugoj približno 20 kilometara.
Riječ je o jednom od najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, u čiju je realizaciju, prema podacima JP Autoceste Federacije BiH, uloženo 693 miliona eura bez PDV-a, odnosno približno 1,36 milijardi KM.
Projekat je finansiran uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicijske banke, Kuvajtskog fonda, OPEC fonda i bespovratnih sredstava Evropske unije.
Na prvi pogled riječ je o važnoj razvojnoj vijesti. Međutim, dan nakon svečanosti postalo je jasno da završetak građevinskih radova ne znači i neposredno puštanje dionice u saobraćaj.
Presječena vrpca, ali automobili i dalje na magistralnom putu
Prema izvještajima N1 i portala Fokus, nova dionica još nije bila otvorena za redovan saobraćaj jer upotrebna dozvola nije postala pravosnažna.
Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić potvrdio je da se čeka završetak zakonske procedure.
„Puštanje u promet biće u narednim danima, obavijestit ćemo. Moraju dozvole, kao što je uporabna, doživjeti svoju pravomoćnost. Ne želimo kršiti slovo zakona“, izjavio je Lasić za N1.
Formalno, izgradnja je završena. Međutim, za prevoznike, kompanije i građane ekonomska korist nastaje tek kada se saobraćajnica zaista može koristiti.
Upravo zato razlika između završetka radova i operativnog otvaranja nije samo administrativna, nego i poslovna.
Zašto je 20 kilometara koštalo čak 693 miliona eura?
Jedno od pitanja koje privlači najviše pažnje jeste vrijednost projekta.
Jednostavnom računicom dolazi se do iznosa od približno 34,7 miliona eura po kilometru.
Takva cifra svakako zahtijeva objašnjenje, ali nije dovoljno posmatrati je izolovano.
Prema podacima Autocesta FBiH, približno 75 posto trase čine tuneli, mostovi, vijadukti i drugi tehnički zahtjevni objekti.
Dionica obuhvata četiri poddionice: Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Izgradnja na takvom terenu podrazumijeva daleko složenije građevinske zahvate nego izgradnja autoceste kroz ravničarski prostor.
Zbog toga visoka cijena po kilometru sama po sebi ne dokazuje da je projekat preplaćen.
Međutim, postoji opravdano pitanje koliko su na konačnu vrijednost utjecali složenost projekta, izmjene ugovora, produženje rokova, rast cijena materijala i drugi troškovi.
Za kvalitetnu ocjenu isplativosti potrebna je detaljna analiza pojedinačnih ugovora, početnih i konačnih vrijednosti radova i troškova finansiranja.
Šta nova autocesta znači za privredu BiH?
Koridor Vc predstavlja jednu od ključnih saobraćajnih veza Bosne i Hercegovine s evropskim tržištem, posebno zbog povezivanja sjevernih i južnih dijelova zemlje.
Za domaće kompanije, naročito izvoznike, prijevoznike i distributere, razvijena cestovna infrastruktura predstavlja značajan faktor konkurentnosti.
Kraće i pouzdanije vrijeme transporta omogućava bolje planiranje isporuka, lakšu organizaciju logistike i efikasnije korištenje vozila.
To je posebno važno za industrijska preduzeća koja zavise od redovnih isporuka sirovina i gotovih proizvoda.
Novi kilometri autoceste mogu doprinijeti smanjenju logističkih troškova, ali njihov stvarni efekat zavisit će od strukture saobraćaja, naplate putarine, povezanosti preostalih dionica i vremena potrebnog za prijevoz robe.
Drugim riječima, korist za privredu ne treba mjeriti samo dužinom izgrađene autoceste, nego i uštedama koje ona zaista donosi kompanijama.
Domaće kompanije među izvođačima velikog projekta
U realizaciji dionice učestvovale su domaće građevinske kompanije Euro-Asfalt iz Sarajeva i Hering iz Širokog Brijega, kao i turske kompanije Cengiz i HGG te azerbajdžanski Azvirt.
Takvi infrastrukturni projekti značajni su i za domaći građevinski sektor jer angažuju radnu snagu, stručnjake, dobavljače i podizvođače.
Međutim, pitanje dugoročnog efekta ostaje: koliko domaća ekonomija uspijeva zadržati vrijednosti generisane velikim javnim investicijama?
Sama činjenica da su u projektima angažovane domaće kompanije predstavlja pozitivan element, ali bez detaljnih podataka o ugovorima i podizvođačima nije moguće precizno procijeniti koliki dio ukupnog ulaganja ostaje u domaćoj privredi.
Velika investicija, ali i test upravljanja javnim projektima
Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić na ceremoniji je otvoreno govorila o izazovima koji su pratili projekat, uključujući pomjeranje rokova, izmjene projektnih rješenja, složene geološke uslove, rast cijena, nedostatak radne snage i administrativne prepreke.
Upravo ta priznanja pokazuju koliko su veliki infrastrukturni projekti zahtjevni za planiranje i realizaciju.
Za buduća ulaganja u BiH važno je da se iskustva s ove dionice pretvore u konkretne lekcije: realnije planiranje rokova, kontrolu ugovornih izmjena, pravovremeno osiguravanje finansiranja i koordinaciju administrativnih procedura.
Jer kašnjenja ne predstavljaju samo problem za institucije. Svaki dodatni mjesec čekanja znači i odgađanje potencijalnih koristi za transport, poslovanje i građane.
Završetak radova nije kraj priče
Prema najavama Autocesta FBiH, puštanje nove dionice u saobraćaj očekuje se nakon što budu okončane sve potrebne procedure.
Kada bude operativna, nova dionica trebala bi omogućiti neprekinutu vožnju autocestom od Bradine do Golubinje, u ukupnoj dužini od približno 125 kilometara.
To će predstavljati važan korak u razvoju cestovne infrastrukture Bosne i Hercegovine.
Ipak, potpuno ekonomsko vrednovanje projekta zahtijevat će dodatne podatke: koliko je skraćeno vrijeme putovanja, koliki je promet vozila i robe, kakav je efekat na regionalnu privredu i koliko iznose troškovi otplate finansiranja.
Za privredu nisu presudni kilometri svečano otvorene autoceste, nego kilometri koje kamioni i automobili mogu koristiti. A za javni interes jednako je važno znati koliko su ti kilometri koštali i kakvu će korist donijeti ekonomiji Bosne i Hercegovine.