Dok je regres u Europskoj uniji često pitanje prestiža, gdje ozbiljne kompanije koriste ovu naknadu kako bi nagradile svoje radnike, u BiH situacija je drugačija. U našoj zemlji, kao i u susjednoj Hrvatskoj, isplatu regresa uglavnom mogu očekivati budžetski korisnici i zaposlenici javnih poduzeća.
Regres u privatnom sektoru
Za ostale radnike, mogućnost dobivanja regresa ovisi o kompaniji u kojoj su zaposleni. U FBiH, regres je definiran kao naknada za podmirivanje troškova odmora koji zaposleniku nastaju tokom korištenja godišnjeg odmora. Svaki zaposlenik stjecanjem uvjeta za korištenje godišnjeg odmora stječe i uvjete za regres. Međutim, Zakonom o radu ne propisuje se eksplicitno odredba kojom se regulira pravo na regres.
Uloga kolektivnih ugovora
Općim kolektivnim ugovorom za teritorij FBiH regulirano je da granski kolektivni ugovori mogu regulirati uvjete i visinu regresa pod uvjetom da poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio s gubitkom. Ako granski kolektivni ugovor ne postoji, pravo regresa će se regulirati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Praksa privatnih poslodavaca
Iz navedenog je vidljivo kako je isplata regresa kod privatnih poslodavaca uglavnom njihov slobodan izbor. Iako veliki broj privatnih poslodavaca nema praksu isplate regresa, postoje i oni koji svoje radnike nagrađuju iznosom većim od neoporezivog. Tako je, primjerice, objavljeno da će svi djelatnici Premier kladionice dobiti iznos od 1000 KM za godišnji odmor.
Poreski tretman regresa
Prema pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, regres je neoporeziv do 50 posto od prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate. Za one koji su regres isplatili tokom ovog mjeseca, neoporeziv iznos je 669 KM. Iznos regresa može biti i veći, ali na iznos preko neoporezivog se plaćaju porez i doprinosi kao za plaću.
Različite prakse isplate
U nekim institucijama BiH taj iznos je i manji. Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo odluku o visini regresa za godišnji odmor zaposlenima u institucijama BiH za ovu godinu, bez povećanja u odnosu na prošlu, pa visina regresa ostaje 450 KM.
U Hrvatskoj, zajamčenu povlasticu dobivanja regresa imaju samo zaposleni u javnom sektoru, dok je kod privatnika to uglavnom stvar dobre volje. Regres nije zakonom zajamčeno pravo, nego pravo koje se ugovara ili isplaćuje odlukom poslodavca.
Ugovaranje regresa u privatnim kompanijama
Iz Sindikata poručuju da se regres lakše ugovara u privatnim kompanijama u kojima se radnici organiziraju i imaju sindikalne povjerenike te jasno definiran kolektivni ugovor. Privatne kompanije koje daju regres isplaćuju uglavnom 300 eura po radniku, a novac bude na računu s plaćom za juni.