Svaki ozbiljniji sukob s Iranom automatski znači skuplju naftu, a time i skuplje gorivo, rast troškova transporta i novu inflaciju. Upravo se to sada događa. Cijena sirove nafte tipa Brent crude oil već je naglo porasla, dok je Hormuški tjesnac – jedna od najvažnijih svjetskih energetskih arterija – zatvoren za plovidbu.
Kroz taj uski prolaz, uz južnu obalu Irana, dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što čini gotovo petinu svjetske potrošnje. Iran kontroliše sjevernu stranu moreuza i, prema navodima Revolucionarne garde, plovidba je do daljnjeg zabranjena. Veći broj tankera već izbjegava ovu rutu, što dodatno destabilizira tržište.
Energetsko usko grlo svijeta
Hormuški tjesnac nije samo regionalno pitanje. To je ključna ruta za izvoz nafte iz Saudijske Arabije, Kuvajta i drugih zaljevskih zemalja. Njegova blokada stvara globalno usko grlo, a svaka informacija o napadima ili zatvaranju prolaza momentalno podiže cijene na berzama.
Iako je OPEC najavio povećanje proizvodnje za 206.000 barela dnevno, analitičari smatraju da to neće biti dovoljno ako se sukob produži. U scenariju dugotrajne blokade i daljnjih napada na energetska postrojenja, cijena nafte mogla bi doseći 100 dolara po barelu ili čak više.
Posljedice za BiH: gorivo, hrana i inflacija
Bosna i Hercegovina neće ostati pošteđena. Na pojedinim benzinskim pumpama već se bilježe sporadične gužve, a ekonomisti upozoravaju da bi rast cijena nafte mogao vrlo brzo izazvati novi inflatorni val.
Ako globalna cijena ostane oko 80 dolara po barelu, u narednim danima moguće je poskupljenje goriva u BiH od 10 do 20 feninga po litru. Međutim, ako cijena pređe 100 dolara, realna su značajnija povećanja – čak i do tri KM po litru za pojedine derivate.
Skuplje gorivo znači i skuplji transport, a time i rast cijena hrane. Inflacija bi se najviše osjetila upravo u sektoru prehrane, na koji je stanovništvo najosjetljivije.
Veći problem: prirodni gas i struja
Još ozbiljnija situacija mogla bi se razviti u sektoru prirodnog gasa. Cijene gasa na evropskim berzama već su porasle i do 25 posto, dok su skladišta u Evropi na oko 30 posto popunjenosti, što je zabrinjavajuće pred narednu sezonu grijanja.
Dodatni udarac dolazi nakon najave kompanije QatarEnergy da obustavlja proizvodnju tečnog prirodnog gasa dok sukob traje. To bi moglo izazvati lančanu reakciju i dodatni pritisak na cijene električne energije u regiji.
Globalna kriza koja se preliva na domaće tržište
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, napadi na energetska postrojenja i geopolitička neizvjesnost stvaraju savršenu oluju za globalno tržište energije. Ako se sukob produži, svijet bi mogao ući u novu energetsku krizu.
Za građane BiH to znači jedno – skuplje gorivo, skuplju hranu i veći pritisak na kućne budžete. Koliko će taj rast biti dramatičan zavisit će isključivo od trajanja sukoba i stabilnosti snabdijevanja energentima iz regije koja drži ključ svjetske nafte.