Bosna i Hercegovina približava se evropskom sistemu plaćanja koji bi domaćim kompanijama i građanima mogao donijeti znatno jeftinije i jednostavnije transfere novca. Evropsko platno vijeće potvrdilo je ispunjenost niza važnih kriterija za pristupanje SEPA području, ali je zatražilo dodatna pojašnjenja. Prema procjeni Svjetske banke koju je objavila Centralna banka BiH, moguće uštede na naknadama iznose oko 100 miliona eura. Ipak, pred državom i bankarskim sektorom ostaje još nekoliko koraka prije nego što građani i privreda osjete te koristi.
Bosna i Hercegovina napravila je novi korak prema priključenju Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA (Single Euro Payments Area).
Evropsko platno vijeće (EPC) dostavilo je komentare na aplikaciju Bosne i Hercegovine, potvrdivši da je ispunjen niz ključnih kriterija, ali i zatraživši određene dopune dokumentacije.
Prema informacijama objavljenim 3. i 4. novembra, riječ je o uobičajenoj fazi pristupnog procesa, u kojoj se razjašnjavaju tehnička, pravna i regulatorna pitanja.
Za Bosnu i Hercegovinu ovo je važna ekonomska vijest jer se veliki dio poslovanja domaćih kompanija odvija upravo s evropskim tržištem.
Međutim, suština nije samo u pristupanju još jednom evropskom sistemu, nego u mogućnosti smanjenja troškova poslovanja.
Koliko novca BiH može uštedjeti?
Prema procjeni Svjetske banke, koju je Centralna banka BiH objavila u augustu, pristupanje SEPA području moglo bi omogućiti uštede na naknadama od približno 100 miliona eura.
Riječ je o procjeni mogućih koristi, a ne iznosu koji je već ostvaren niti garantovanoj godišnjoj uštedi.
Centralna banka navodi da su u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana koje su već pristupile SEPA sistemu naknade za određene međunarodne transakcije smanjene između 50 i 94 posto.
Takvi podaci pokazuju potencijal evropske platne integracije, ali ne znače da će svaka banka ili svaki klijent u BiH ostvariti jednako smanjenje naknada.
Konačni efekat zavisit će od cijena bankarskih usluga, vrste plaćanja, učestalosti transfera i tehničke spremnosti finansijskih institucija.
Zašto je ovo posebno važno za mala i srednja preduzeća?
Velike kompanije koje redovno posluju s inostranstvom često imaju posebne bankarske ugovore i pregovaračku snagu kojom mogu utjecati na troškove finansijskih usluga.
Manjim kompanijama, izvoznicima usluga, IT firmama i drugim preduzećima koja primaju uplate iz inostranstva, svaki bankarski trošak može biti važan.
SEPA bi mogla omogućiti jednostavnije transfere u eurima između domaćih poslovnih računa i računa evropskih partnera, pod uslovom da banke učestvuju u odgovarajućim platnim shemama.
Za firmu koja mjesečno prima veći broj međunarodnih uplata, smanjenje naknada i administrativnog opterećenja može predstavljati opipljivu poslovnu korist.
Posebno je važan podatak Centralne banke da se više od 80 posto vanjskotrgovinske razmjene BiH odvija sa zemljama SEPA područja.
To znači da promjene u evropskom platnom prometu nisu periferna finansijska tema, nego pitanje koje se odnosi na veliki dio domaće privrede.
Svaki šesti građanin prima novac iz inostranstva
Posebno zanimljiv podatak objavila je Evropska centralna banka 3. novembra 2026. godine.
Prema istraživanju koje je predstavljeno na njenoj zvaničnoj stranici, 17 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini navelo je da prima novčane doznake iz inostranstva.
To je približno svaki šesti ispitanik.
Istraživanje je obuhvatilo više zemalja jugoistočne Evrope i pokazalo da se značajan dio novca i dalje prenosi gotovinom, preko poznanika ili putem pružalaca usluga transfera novca.
Evropska centralna banka upozorava da se naknade između različitih načina slanja novca mogu značajno razlikovati.
Kod pojedinih gotovinskih transfera troškovi se, prema njenoj analizi, kreću između šest i 12 posto, dok su određene digitalne nebankarske usluge jeftinije, ali također mogu imati značajne naknade.
Ovi podaci ne predstavljaju prosječnu cijenu slanja novca u BiH, nego ilustraciju raspona troškova na analiziranim tržištima.
Ipak, jasno pokazuju zašto jednostavnija evropska plaćanja mogu biti važna i za porodice koje primaju novac od članova dijaspore.
Susjedi su već u sistemu, BiH još prolazi proceduru
SEPA trenutno obuhvata 41 zemlju i teritoriju.
Među njima su sve članice Evropske unije, ali i zemlje koje nisu članice EU ili ne koriste euro kao nacionalnu valutu.
Crna Gora i Albanija uključene su u geografski obuhvat SEPA sistema 2024. godine, Sjeverna Makedonija i Moldavija 2025., a iste godine pridružila im se i Srbija.
Bosna i Hercegovina zvanično je podnijela zahtjev za pristupanje 6. augusta 2026. godine, nakon pripreme dokumentacije i usklađivanja odgovarajućih propisa na entitetskim nivoima.
To znači da je BiH sada u fazi razmatranja aplikacije i dopunjavanja zahtijevanih informacija.
Međutim, SEPA nije isto što i članstvo u Evropskoj uniji, niti pristupanje tom sistemu podrazumijeva uvođenje eura kao domaće valute.
Konvertibilna marka ostaje zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, dok se SEPA odnosi na standardizirane platne transakcije u eurima.
Najvažniji detalj: Čak ni odobrenje ne znači da će jeftinije uplate odmah početi
Ovo je dio procesa koji je posebno značajan za privrednike.
Čak i ako Evropsko platno vijeće odobri pristupanje Bosne i Hercegovine, komercijalne banke morat će prilagoditi svoje informatičke, operativne i poslovne sisteme.
Prema Centralnoj banci BiH, prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema zemlje u evropsko platno područje.
Dakle, država prvo mora dobiti odobrenje, a zatim bankarski sektor mora omogućiti primjenu odgovarajućih platnih standarda.
Pritom SEPA ne znači da će svaka međunarodna uplata biti besplatna ili trenutna.
Naknade zavise od konkretne banke i vrste usluge, dok su instant plaćanja zaseban oblik SEPA transfera, za koji je potrebna odgovarajuća tehnička podrška.
Također, troškovi konverzije između konvertibilne marke i eura nisu automatski uklonjeni pristupanjem platnom sistemu.
Prilika za konkurentniju ekonomiju
Evropske integracije često se posmatraju isključivo kroz političke pregovore i datume mogućeg članstva.
SEPA pokazuje da određene ekonomske koristi evropske integracije mogu biti ostvarene i prije ulaska u Evropsku uniju.
Za domaće kompanije važno je da primaju i šalju novac jednostavnije, uz manje troškove i pouzdanije bankarske procedure.
Za građane je posebno važna mogućnost povoljnijih transfera novca iz inostranstva.
Za bankarski sektor, pristupanje je prilika za modernizaciju platne infrastrukture i razvoj konkurentnijih finansijskih usluga.
Međutim, stvarne koristi neće se moći procijeniti samo na osnovu formalne odluke o prijemu.
Trebat će pratiti koliko banaka učestvuje u sistemu, kakve naknade naplaćuju i koliko brzo se izvršavaju međunarodne transakcije.
Bosna i Hercegovina tako se približava finansijskoj promjeni koja bi mogla biti značajnija za svakodnevno poslovanje domaćih kompanija od mnogih velikih političkih najava. Ali najvažniji rezultat neće biti datum ulaska u SEPA područje, nego trenutak kada domaće firme i građani počnu stvarno plaćati manje za prijenos vlastitog novca.
Izvori: Indikator.ba, 4.11.2026. – status aplikacije; Centralna banka BiH – prijava, procjene ušteda i rokovi; Evropska centralna banka, 3.11.2026. – analiza doznaka i SEPA sistema; Evropsko platno vijeće – države učesnice i funkcionisanje sistema