Široki Brijeg, Posušje, Grude i Ljubuški imaju nešto zajedničko: njihove kompanije ostvarile su gotovo sedam milijardi KM prihoda u jednoj godini. Zapadnohercegovački kanton, sa 1.557 privrednih društava, bilježi čak dva i po puta veću dobit po zaposlenom od prosjeka Federacije BiH. Iza ovih rezultata stoje kompanije poput Violete, Lagera, TT Kabela i FEAL-a. Međutim, detaljnija analiza otkriva i jednu važnu činjenicu: dok su prihodi rasli, ukupna dobit kompanija u 2025. godini bila je manja nego godinu ranije. Šta nam ovi rezultati govore o snazi i izazovima domaće privrede?
Kada se govori o najrazvijenijim privrednim područjima Bosne i Hercegovine, pažnja javnosti najčešće je usmjerena na Sarajevo, Banju Luku i Tuzlu.
Međutim, podaci o poslovanju kompanija za 2025. godinu pokazuju da se među najznačajnijim privrednim centrima zemlje nalazi i Zapadnohercegovački kanton.
Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA), koje je analizirao portal BiznisInfo.ba, kompanije iz Širokog Brijega, Posušja, Gruda i Ljubuškog ostvarile su 6,94 milijarde KM ukupnih prihoda.
To je približno 475 miliona KM više nego 2024. godine.
U kantonu je poslovalo 1.557 privrednih društava, koja su zapošljavala približno 18.600 radnika.
Posebno je zanimljiv rezultat ostvaren po zaposlenom, koji ovaj kanton izdvaja od ostatka Federacije BiH.
Dobit po zaposlenom dva i po puta veća od federalnog prosjeka
Kompanije u Zapadnohercegovačkom kantonu ostvarile su 32.925 KM neto rezultata po zaposlenom, dok je prosjek Federacije BiH iznosio 13.284 KM.
To je približno 2,5 puta više od federalnog prosjeka.
Prema analizi objavljenoj na osnovu podataka FIA-e, Zapadnohercegovački kanton jedini je kanton čiji je rezultat po ovom pokazatelju bio iznad prosjeka Federacije.
Važno je objasniti šta taj podatak zapravo predstavlja.
Riječ je o zbirnoj dobiti profitabilnih kompanija, umanjenoj za gubitke kompanija koje su poslovale negativno, nakon čega je dobijeni iznos podijeljen ukupnim brojem zaposlenih.
To ne znači da svaki radnik kompaniji pojedinačno donosi dobit od gotovo 33.000 KM godišnje, niti da se radi o njegovoj plati.
Pokazatelj predstavlja odnos ukupnog finansijskog rezultata kompanija i broja zaposlenih. Na njega mogu utjecati različite djelatnosti, struktura velikih kompanija, kapitalna intenzivnost poslovanja i brojni drugi faktori.
Ipak, rezultat pokazuje da kompanije ovog kantona ostvaruju visok zbirni finansijski učinak u odnosu na broj zaposlenih.
Violeta, Lager, TT Kabeli i FEAL: Kompanije koje nose privredu
Među najuspješnijim kompanijama ovog dijela Bosne i Hercegovine nalaze se preduzeća koja već godinama posluju na domaćem i međunarodnom tržištu.
Najveće prihode u 2025. godini ostvarila je Violeta iz Gruda, sa 458,2 miliona KM.
Na drugom mjestu nalaze se TT Kabeli iz Širokog Brijega sa 403,6 miliona KM, dok je Lager iz Posušja ostvario 312,9 miliona KM.
Međutim, poredak je drugačiji kada se posmatra ostvarena dobit.
Lager je zabilježio najveću dobit, u iznosu od 78 miliona KM.
Slijede Violeta sa 43,2 miliona KM i FEAL iz Širokog Brijega sa 29,1 milion KM.
Lager je istovremeno predvodio kompanije kantona prema prijavljenim prihodima od izvoza, sa gotovo 129 miliona KM.
Ovi rezultati pokazuju da se privredna snaga kantona ne zasniva na samo jednoj kompaniji.
U njemu posluje više velikih poslovnih sistema iz različitih industrijskih i trgovinskih djelatnosti.
Široki Brijeg sam ostvaruje gotovo tri milijarde KM prihoda
Posebno zanimljiva je raspodjela ekonomskih aktivnosti između četiri grada.
Kompanije iz Širokog Brijega ostvarile su ukupno 2,78 milijardi KM prihoda, odnosno približno 40 posto ukupnog poslovnog prihoda kantona.
Slijedi Posušje sa 1,78 milijardi KM.
Kompanije iz Gruda i Ljubuškog također su pojedinačno ostvarile više od milijardu KM prihoda.
Grude imaju najmanji broj registrovanih kompanija među ova četiri grada, ali su ostvarile približno 260 miliona KM prihoda od izvoza.
To je svega oko 12 miliona KM manje od izvoznog rezultata kompanija iz Posušja.
Ovakva raspodjela pokazuje da ekonomska aktivnost nije koncentrisana isključivo u jednom gradskom centru, nego se razvija kroz više lokalnih poslovnih sredina.
Prihodi rastu, ali dobit pada: Važan signal za budućnost
Iza veoma dobrih pokazatelja krije se i podatak koji zaslužuje posebnu pažnju.
Prema uporednim podacima za 2024. i 2025. godinu, ukupni prihodi kompanija porasli su sa 6,46 na 6,94 milijarde KM.
To predstavlja rast od približno 7,4 posto.
Istovremeno, ukupna dobit profitabilnih kompanija smanjena je sa 658,4 na 635,7 miliona KM.
Kada se od tih iznosa oduzmu gubici kompanija koje su poslovale negativno, dobija se sljedeći rezultat:
- U 2024. godini zbirni neto rezultat iznosio je približno 633,1 milion KM.
- U 2025. godini smanjen je na približno 612,4 miliona KM.
Dakle, uprkos rastu prihoda od približno 475 miliona KM, zbirni finansijski rezultat kompanija smanjen je za oko 20,7 miliona KM.
To je pad od približno 3,3 posto.
Odnos zbirne neto dobiti i ukupnih prihoda smanjen je sa približno 9,8 posto u 2024. na 8,8 posto u 2025. godini.
Ovakvi podaci ne znače da je privreda kantona u krizi.
Međutim, pokazuju da rast prometa ne podrazumijeva automatski i rast profitabilnosti.
Razlozi mogu uključivati promjene u troškovima poslovanja, prodajnim cijenama, strukturi prihoda i rezultatima pojedinačnih kompanija.
Bez detaljnijih finansijskih izvještaja nije moguće utvrditi koji su faktori najviše doprinijeli smanjenju dobiti.
Broj kompanija raste, ali zaposlenost gotovo stagnira
Još jedan pokazatelj otvara zanimljivo ekonomsko pitanje.
Broj registrovanih privrednih društava povećan je sa 1.498 u 2024. na 1.557 u 2025. godini.
To je povećanje od 59 kompanija.
Međutim, broj zaposlenih u tim preduzećima porastao je sa 18.576 na 18.597.
Drugim riječima, prema uporednim podacima, broj kompanija povećan je za gotovo četiri posto, dok je broj zaposlenih ostao praktično nepromijenjen.
Ovakav odnos može biti posljedica različitih promjena unutar privrede, uključujući automatizaciju, povećanje produktivnosti, rast djelatnosti koje zahtijevaju manje radnika ili preraspodjelu zaposlenosti između kompanija.
Ali bez dodatnih podataka nije moguće tvrditi da je jedan od tih faktora presudan.
Ipak, rezultat otvara važno pitanje za budućnost: može li kanton nastaviti povećavati prihode i dobit bez značajnijeg povećanja zaposlenosti?
Izvoz se približio milijardi KM
Pozitivni pokazatelji prisutni su i u vanjskotrgovinskim aktivnostima.
Prema podacima FIA-e, kompanije iz Zapadnohercegovačkog kantona u 2025. godini prijavile su približno 988,4 miliona KM prihoda od izvoza.
Godinu ranije taj iznos bio je 931,8 miliona KM.
To znači da su izvozni prihodi povećani za približno 56,6 miliona KM, odnosno oko šest posto.
Izvoz predstavlja važan pokazatelj sposobnosti domaćih kompanija da prodaju proizvode i usluge izvan granica Bosne i Hercegovine.
Međutim, značajan dio prihoda kompanija ovog kantona ostvaruje se i kroz trgovinu, distribuciju i druge poslovne aktivnosti.
Zbog toga se ukupni prihodi ne mogu poistovjetiti s vrijednošću industrijske proizvodnje niti s izvozom.
Za dugoročnu ekonomsku konkurentnost posebno je važan razvoj proizvoda više dodane vrijednosti, ulaganje u tehnologiju i širenje međunarodnih tržišta.
Šta ostatak BiH može naučiti iz ovog primjera?
Rezultati Zapadnohercegovačkog kantona pokazuju da i područja s manjim brojem stanovnika mogu ostvarivati visok obim poslovnih prihoda.
Jedan od vidljivih elemenata ovog privrednog modela jeste prisustvo više snažnih privatnih kompanija koje su tokom godina razvile proizvodnju, distribuciju i međunarodno poslovanje.
Istovremeno, podaci pokazuju da privredni razvoj ne treba procjenjivati samo prema ukupnim prihodima.
Važno je pratiti i ostvarenu dobit, izvoz, broj zaposlenih, investicije i produktivnost.
Posebno je značajno pitanje koliko se finansijski uspjesi kompanija pretvaraju u kvalitetnija radna mjesta, veće plate i dugoročne razvojne mogućnosti lokalnih zajednica.
Podaci o dobiti po zaposlenom sami po sebi ne otkrivaju kolika su prosječna primanja radnika niti kako se poslovni rezultati raspodjeljuju između plata, novih investicija i dobiti vlasnika.
Za potpuniju ekonomsku sliku potrebna je i ta analiza.
Sedam milijardi prihoda nije kraj priče
Zapadnohercegovački kanton ulazi u naredni poslovni period s gotovo sedam milijardi KM godišnjih prihoda, više od 1.500 kompanija i izvoznim prihodima koji se približavaju milijardi maraka.
To je značajan rezultat za domaću ekonomiju.
Međutim, poslovni pokazatelji istovremeno pokazuju da kompanije moraju voditi računa o profitabilnosti, troškovima i sposobnosti daljnjeg rasta.
Upravo ta kombinacija uspješnih rezultata i novih izazova čini priču ovog kantona posebno zanimljivom.
Široki Brijeg, Posušje, Grude i Ljubuški pokazali su da domaće kompanije mogu ostvariti milijarde maraka prihoda. Naredni izazov nije samo povećati te milijarde, nego osigurati da rast prihoda prati i rast dobiti, investicija i kvaliteta radnih mjesta.
Izvori:
- Jabuka.tv – uporedni podaci za 2023–2025.
- Faktor / BiznisInfo.ba – analiza podataka FIA-e, 10.11.2026.