back to top
Petak, 20 Novembra, 2026

ORAŠJE ULOŽILO VIŠE OD 700.000 EURA U NOVU SORTIRNICU: Projekat s Vinkovcima i Ulcinjem pokazuje kako se koriste evropski fondovi

Dijeli

U Orašju je izgrađena nova sortirnica za komunalni otpad, vrijedna više od 700.000 eura, koja će imati kapacitet razvrstavanja do tri tone materijala na sat. Objekat površine 630 kvadratnih metara nastao je kroz prekogranični projekat Orašja, Vinkovaca i Ulcinja, ukupne vrijednosti gotovo 1,5 miliona eura, od čega 85 posto finansira Evropska unija.

Nova infrastruktura omogućit će kvalitetniju pripremu odvojeno prikupljene plastike, papira, kartona i metalne ambalaže za daljnju reciklažu. Međutim, za stvarni ekonomski i ekološki uspjeh bit će presudno koliko će se otpada zaista prikupljati odvojeno i koliko će materijala završavati kod reciklera, a ne na deponiji.

Orašje je završilo važan infrastrukturni projekat kojim se stvaraju uslovi za razvoj sistema odvojenog prikupljanja i pripreme komunalnog otpada za reciklažu.

Na području postojeće gradske deponije Dusine izgrađena je sortirnica opremljena mašinama za razvrstavanje prethodno odvojeno prikupljenih materijala.

Prema informacijama Grada Orašja, koje je 18. novembra prenijela Federalna novinska agencija, vrijednost objekta i opreme premašuje 700.000 eura.

Sortirnica ima površinu od 630 kvadratnih metara, a instalirana oprema projektovana je za kapacitet do tri tone materijala na sat.

Investicija je realizovana u okviru međunarodnog projekta kružne ekonomije, u kojem Orašje sarađuje s hrvatskim Vinkovcima i crnogorskim Ulcinjem.

Od odloženog otpada do materijala koji ima tržišnu vrijednost

Najvažnija funkcija nove sortirnice jeste omogućavanje efikasnijeg razvrstavanja i pripreme materijala koji mogu biti predati kompanijama za reciklažu.

U objektu će se obrađivati odvojeno prikupljene PET boce, druga plastična ambalaža, papir, karton i limenke.

Ovi materijali mogu imati ekonomsku vrijednost kao sekundarne sirovine.

Međutim, njihova vrijednost zavisi od kvaliteta, čistoće, vrste materijala i potražnje na tržištu.

Naprimjer, PET ambalaža prikupljena i razvrstana prema odgovarajućim kategorijama može se pripremiti za daljnju industrijsku preradu.

Slično važi za papir, karton i metalnu ambalažu.

Kada se takvi materijali miješaju s ostalim komunalnim otpadom, njihovo izdvajanje postaje složenije, skuplje i u pojedinim slučajevima neisplativo.

Zbog toga je važno što je nova infrastruktura namijenjena upravo materijalima koji su prethodno odvojeno prikupljeni.

Sortirnica nije isto što i fabrika za reciklažu. Njena osnovna uloga je da materijal pripremi za kompanije koje će ga dalje prerađivati.

To je važna razlika koju treba imati na umu prilikom ocjenjivanja efekata investicije.

Kapacitet od tri tone na sat – šta taj podatak zapravo znači?

Prema informacijama Grada Orašja, nova sortirnica ima projektovani kapacitet razvrstavanja do tri tone materijala na sat.

Riječ je o tehničkoj mogućnosti opreme u odgovarajućim uslovima rada.

Međutim, kapacitet postrojenja ne znači automatski da će se svakog sata zaista obrađivati tri tone otpada.

Za to je potrebno osigurati dovoljne količine prethodno odvojeno prikupljenih materijala, organizovati njihovu dopremu, zaposliti i obučiti radnike te imati razvijene kanale prodaje pripremljenih sirovina.

Stvarni godišnji učinak zavisit će i od broja radnih dana, smjena, tehničkih zastoja i strukture prikupljenih materijala.

Zbog toga će nakon početka redovnog rada biti važno objavljivati podatke o stvarno obrađenim količinama.

Tek tada će se moći procijeniti koliko je nova sortirnica doprinijela smanjenju odlaganja materijala pogodnih za reciklažu.

Oprema uključuje transportere, kontejnere i automatsku presu

Prema ranijoj objavi Grada Orašja, u decembru 2025. godine potpisan je ugovor za nabavku i ugradnju opreme s kompanijom Tehnix Beo iz Beograda.

Vrijednost ugovora iznosila je 639.854,28 KM.

Ugovorom su predviđeni ulazni i inspekcijski transporteri, spremnici za razvrstane materijale, kontejneri, elektrooprema i automatska horizontalna presa za otpad.

Takva oprema omogućava organizovaniji tok materijala kroz sortirnicu.

Posebno je važna presa koja omogućava sabijanje odgovarajućih frakcija i njihovu pripremu za skladištenje i transport.

To može smanjiti zapreminu materijala i omogućiti efikasniju logistiku.

Za kompanije koje se bave prikupljanjem i pripremom otpada upravo su transportni troškovi jedan od faktora koji utječu na ekonomsku održivost poslovanja.

Zato se vrijednost investiranja u sortirnicu ne ogleda isključivo u broju tona koje mašine mogu obraditi.

Važna je i sposobnost sistema da prikupljeni materijal pripremi u obliku koji je prihvatljiv za daljnju preradu.

Projekat vrijedan gotovo 1,5 miliona eura

Oraška sortirnica dio je šireg projekta pod nazivom „Poboljšanje infrastrukture za upravljanje otpadom i integracija 10 R kružne ekonomije za održivi razvoj Ulcinja, Vinkovaca i Orašja“.

Projekat se provodi kroz program Interreg VI-A IPA prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora za period 2021–2027.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.498.588,29 eura.

Od tog iznosa 85 posto sufinansira Evropska unija, a preostalih 15 posto osiguravaju projektni partneri.

Važno je naglasiti da je gotovo 1,5 miliona eura vrijednost cjelokupnog projekta za tri partnerske lokalne zajednice, a ne samo sortirnice u Orašju.

Projekat je započeo 15. jula 2024. godine, a planirani završetak je 14. januar 2027. godine.

Orašje je nosilac projekta, dok Vinkovci i Ulcinj učestvuju kao partneri.

Ovaj model pokazuje kako lokalne zajednice iz različitih država mogu zajednički razvijati infrastrukturne projekte i koristiti sredstva evropskih programa.

Vinkovci razvijaju odvojeno prikupljanje, Ulcinj modernizuje komunalne kapacitete

Svaki od tri grada u projektu ima aktivnosti prilagođene lokalnim potrebama.

Vinkovci su kroz projekat predvidjeli postavljanje 43 polupodzemna spremnika za otpad na 14 lokacija.

U Orašju su, uz sortirnicu, planirane i druge mjere unapređenja odvojenog prikupljanja.

Ulcinj je nabavio kombinovanu mašinu za potrebe komunalnih aktivnosti.

Ovakva raspodjela aktivnosti pokazuje da upravljanje otpadom ne počinje i ne završava na jednom infrastrukturnom objektu.

Potrebno je povezati mjesta na kojima građani odlažu otpad, sistem komunalnog prikupljanja, postrojenja za razvrstavanje i kompanije koje preuzimaju materijale za reciklažu.

Uz infrastrukturu, projekat uključuje i aktivnosti usmjerene na povećanje znanja i svijesti o kružnoj ekonomiji.

Takav pristup posebno je važan jer građani imaju neposrednu ulogu u kvalitetu odvojenog prikupljanja.

Zašto je važno da građani odvajaju otpad?

Jedan od ključnih preduslova uspješnog rada sortirnice jeste organizovano odvojeno prikupljanje.

Ako se papir, plastika i metalna ambalaža pomiješaju s ostacima hrane i drugim komunalnim otpadom, kvalitet izdvojenih materijala može se značajno smanjiti.

Pojedine vrste ambalaže tada je teže pripremiti za reciklažu.

To povećava troškove i smanjuje ekonomsku vrijednost prikupljenih sirovina.

Zato su za uspješnost nove infrastrukture važni dostupni spremnici, redovan odvoz, jasne upute građanima i kontrola kvaliteta prikupljenih materijala.

Sortirnica može unaprijediti sistem, ali ne može u potpunosti nadoknaditi nedostatak odvojenog prikupljanja na mjestu nastanka otpada.

Upravo zato će njen stvarni učinak zavisiti i od ponašanja domaćinstava, kompanija i drugih korisnika komunalnih usluga.

Može li sortirnica postati ekonomski održiva?

Projekti upravljanja otpadom često se predstavljaju prvenstveno kroz njihove ekološke koristi.

Međutim, oni imaju i ekonomsku dimenziju.

Razvrstani i pravilno pripremljeni materijali mogu biti prodati kompanijama koje ih koriste kao sekundarne sirovine.

Time se može ostvarivati prihod koji pokriva dio operativnih troškova sistema.

Istovremeno, smanjivanje količina otpada koje završavaju na deponiji može dugoročno smanjiti pritisak na odlagališne kapacitete.

Ipak, ekonomska održivost ne može se procijeniti samo na osnovu vrijednosti investicije i tehničkog kapaciteta.

Potrebno je znati koliko će koštati rad sortirnice, koliko će zaposlenih biti angažovano, kakvi su troškovi energije i transporta te pod kojim uslovima će se pripremljeni materijali prodavati.

Ti podaci za sada nisu predstavljeni u objavljenim informacijama o završetku izgradnje.

Zbog toga nije moguće tvrditi da će objekat poslovati profitabilno ili da će se investicija vratiti u određenom roku.

Ali postoji mogućnost da nova infrastruktura stvori osnovu za kvalitetniji i dugoročno održiviji sistem upravljanja komunalnim otpadom.

Primjer kako evropski fondovi mogu donijeti konkretnu korist

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajno što se projekat realizuje kroz prekograničnu saradnju.

Lokalne zajednice često nemaju dovoljno vlastitih budžetskih sredstava za veća infrastrukturna ulaganja.

Evropski programi omogućavaju sufinansiranje projekata koji imaju regionalni značaj, ali zahtijevaju kvalitetnu pripremu prijava, finansijsko upravljanje, javne nabavke i provođenje aktivnosti.

Orašje je kroz saradnju s Vinkovcima i Ulcinjem uspjelo realizovati konkretnu infrastrukturnu investiciju.

To je rezultat koji može biti relevantan i za druge gradove i općine u Bosni i Hercegovini.

Međutim, dugoročni uspjeh neće zavisiti samo od sposobnosti da se sredstva obezbijede i objekat izgradi.

Potrebno je osigurati da se nova infrastruktura redovno koristi, održava i razvija.

Pravi rezultati mjerit će se tonama predatim na reciklažu

Nova sortirnica u Orašju predstavlja pozitivan primjer ulaganja u komunalnu infrastrukturu i prekogranične saradnje.

Izgrađen je objekat, nabavljena je oprema, a projektovani kapacitet omogućava razvrstavanje značajnih količina prethodno odvojeno prikupljenih materijala.

Međutim, nakon završetka investicije slijedi najvažniji dio.

Trebat će pratiti koliko je materijala prikupljeno, koliko je prošlo kroz sortirnicu, koliko je predato reciklerima i koliko je otpada izbjegnuto odložiti na deponiju.

Upravo će ti podaci pokazati stvarni rezultat projekta.

Orašje je izgradnjom sortirnice napravilo važan korak od tradicionalnog odlaganja otpada prema savremenijem sistemu odvojenog prikupljanja i pripreme materijala za reciklažu.

A ako se uz novu infrastrukturu razviju kvalitetna organizacija prikupljanja i stabilna saradnja s reciklažnom industrijom, ova investicija mogla bi postati primjer koji će slijediti i druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Jer uspjeh sortirnice ne mjeri se samo njenom veličinom i vrijednošću, nego količinom korisnih materijala koji zahvaljujući njoj dobiju novu vrijednost umjesto da završe na deponiji.

Izvori:
F
ENA / Federalna.ba – završetak sortirnice, 18.11.2026.

Grad Orašje – ugovor za opremanje sortirnice

Grad Orašje – napredak prekograničnog projekta u 2026.

Grad Orašje – razvoj sistema odvojenog prikupljanja

Čitaj više

Najnovije objave